Senj ima buru i Novaka
Izlaganja na simpoziju bila su izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnog opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnostU Senju gradu rodiše se i stvarahu nekih od najvažnijih hrvatskih književnika, među kojima se ističu Pavao Ritter Vitezović, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović i Julije Rorauer.
Njima na spomen i počast, u Senju se održava Senjski interdisciplinarni simpozij, koji je osmislila mlada profesorica Ana Vukelić, idejna začetnica, voditeljica projekta i članica organizacijskog odbora. Zamisao jest da se svake godine spomenutim književnicima oda zaslužena počast okupljanjem stručnjaka iz različitih područja koji bi svojim radovima i izlaganjima dali novo viđenje senjskih velikana. Oni takav spomen svakako zaslužuju. Načelo interdisciplinarnosti odabrano je jer je Senj sa svojim književnicima te povijesnim, kulturnim i književnim obilježjima složeni topos koji se podaje različitim tumačenjima i pristupima. Tako je prošle godine održan 1. senjski interdisciplinarni simpozij, na spomen i počast Silviju Strahimiru Kranjčeviću.
Ovogodišnji simpozij održan je 26. i 27. travnja, u bogatomu tjednu proslave Dana grada Senja, a književno djelo Vjenceslava Novaka kao njegova tema bio je logičan izbor, s obzirom na to da se ove godine obilježava 160 godina od književnikova rođenja. K tomu i 120. je obljetnica objavljivanja Novakova romana Posljednji Stipančići.
Godina Vjenceslava Novaka
Zbog toga je senjsko Gradsko vijeće proglasilo 2019. godinom senjskog književnika Vjenceslava Novaka u gradu Senju. Na taj će se način mnoge gradske ustanove i institucije uključiti u odavanje počasti Vjenceslavu Novaku. Središnje mjesto u tim aktivnostima ima upravo 2. senjski interdisciplinarni simpozij pod naslovom Dragi Novače!. Tako je, naime, Josip Kozarac oslovljavao svojega bliskog prijatelja Vjenceslava Novaka u pismima što mu ih je slao.
No projekt Senjski interdisciplinarni simpozij probio je ne samo gradske nego i županijske granice, o čemu svjedoči i činjenica da se ovogodišnje okupljanje zbiva pod pokroviteljstvom HAZU.
Cilj 2. senjskog interdisciplinarnog simpozija jest aktualizacija, popularizacija i valorizacija Novakova značaja u Senju i izvan njega. Ovdje valja istaknuti da je Vjenceslav Novak bio djelatnim članom Matice hrvatske, a mnoga njegova književna djela tiskana su upravo u Matici hrvatskoj. Tako je i Novakov roman Posljednji Stipančići tiskan 1899. u Zagrebu. Štoviše, Novak je svoje kraće tekstove objavljivao i u Matičinu Vijencu.
Već samo svečano otvaranje Simpozija, 26. travnja, pokazalo je važnost događaja. O velikoj potpori i pomoći Grada Senja govorio je gradonačelnik Sanjin Rukavina. Kao predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kao predsjednik organizacijskog odbora Simpozija prisutnima se obratio akademik Krešimir Nemec, koji je istaknuo važnost Vjenceslava Novaka za hrvatsku književnost te iskazao potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svim ostalim kulturnim nastojanima u gradu podno Nehaja.
Svečanost su, uz gradonačelnika Rukavinu, uveličali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, dekan senjskog dekanata preč. Silvio Milin, ravnatelji gradskih ustanova i trgovačkih društava te profesori i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića.
Posebnost ovoga drugoga Simpozija jest da su – u dvorani na otvaranju, kao i na predavanjima i druženjima – bili članovi Novakove obitelji, ponosni potomci i njihova djeca. Simpozij, podijeljen na već spomenute cjeline, odvijao se u četiri zasjedanja simboličnih naslova: Novakove ljubavi: glazba i Grad, Posljednji Stipančići 2019. godine, Novi pogledi na Novaka i Inspiracije. Radove su izložili: Sintija Čuljat, Sanja Majer-Bobetko, Marijan Lipovac, Helena Sablić-Tomić, Dejan Durić, Krešimir Nemec, Jelena Sabljić Vujica, Vjekoslava Jurdana, Andreja Kartelo-Nekić, Jadranka Jerčinović, Emilija Reljac Fajs, Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Hrvoje Mesić, Jasna Šego, Eduard Pavlović, Vesna Pešić, Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Mark Gjokaj, Dean Slavić, Diana Njegovan, Ivona Smolčić. Izlaganja su bila izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnoga opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost. Uskoro se očekuje objavljivanje zbornika radova, što će biti, sudeći po izlaganjima, vrijedan i recentan prinos o Novakovu djelovanju u hrvatskoj književnosti i kulturi.
Lagum od neba do zemlje
Uza znanstveni dio Simpozija prikazana je igrana televizijska drama Posljednji Stipančići. Ta ekranizirana umjetnička intermedijska transpozicija Novakova najboljega romana snimljena je 1968. u režiji Eduarda Galića. Scenarij je napisao Jure Kaštelan, a istaknute glumačke uloge ostvarili su Nada Subotić, Helena Buljan, Fabijan Šovagović, Josip Marotti. Potom je otvorena izložba Lagum od neba do zemlje, koju su priredili senjski lovci na buru i munje, članovi Storm Chasing Teama. Riječ je o izložbi fotografija senjske bure upotpunjenoj kolažima burovitih dijelova senjske književnosti, odabranih po tematskom načelu. Sâm naziv izložbe potječe iz Novakova romana Posljednji Stipančići, u kojemu Novak biranim riječima opisuje senjsku buru: „Ah, bura, moja gospođice! Ne možete gradom nikamo nego da se rukama hvatate zida. A na moru, bog sačuvaj, lagum od neba do zemlje.“
Zatim je meteorolog Nikola Vikić-Topić održao predavanje o buri. Valja istaknuti da je Vikić-Topić na 2. senjskom interdisciplinarnom simpoziju sudjelovao u dvojakoj ulozi – kao stručnjak, ali i kao Novakov potomak, točnije prapraunuk. Izrazivši zadovoljstvo prijemom nazočne publike, istaknuto je da mu je Senj dao prigodu spojiti te dvije uloge na najbolji mogući način. Senjska publika je, također, imala prilike pogledati dokumentarni film Bura – priče jednog vjetra austrijskoga redatelja Bernharda Pötschera, koji prikazuje suživot čovjeka, krajolika i vremenskih uvjeta u Senju, Pagu, Novom Vinodolskom i Trstu, s burom kao okosnicom priče. Pötscher je izrazio zadovoljstvo pozivom na predstavljanje svojega filma i na tome zahvalio organizatorima, rekavši koliko je otpočetka očaran Senjem te da je to ljubav što samo jača iz godine u godinu, a dokaz joj je i petogodišnji projekt za snimanje spomenutoga filma.
Ovogodišnji 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače! bio je bogato znanstveno i kulturno zbivanje koje je dostojanstveno obilježilo veliku obljetnicu senjskog, hrvatskog i europskog književnika Vjenceslava Novaka. Bura kao temeljni motiv i simbol ovogodišnjega simpozija likovno je i grafički znalački (re)interpetirana i u promidžbenim materijalima s temeljnom modrom bojom. Bura je to koja najavljuje neke nove smjerove i bolja vremena. Pravi i pozitivni lagum, od neba do zemlje. Aktualizacija senjske književnosti, kulture i tradicije podignula je na zavidnu razinu. I to je još jedan kamen u zdanju – muzeju senjskih pisaca čija je izgradnja u tijeku.
Vjekoslava Jurdana